U akutnom perikarditisu, bol u prsima često se pogoršava u ležećem položaju
U akutnom perikarditisu, bol u prsima često se pogoršava u ležećem položaju
S vremenom, što više napada netko doživi, to se više brine o budućim napadima – produžavajući ciklus panike.
Panični poremećaji mogu značajno utjecati na kvalitetu života osobe. Osobe koje pate od paničnog poremećaja doživljavaju simptome panike tako visoko da to često stvara probleme u njihovom društvenom, ekonomskom i profesionalnom funkcioniranju. Utvrđeno je da su ljudi s paničnim poremećajima izloženi većem riziku od alkoholizma, ovisnosti o drogama, depresije i drugih invaliditeta u usporedbi s općom populacijom.
Kako se osjećaju panični poremećaji
Panični poremećaji su spektar. Neće svi doživjeti iste simptome u isto vrijeme, na isti način. Neki ljudi mogu imati brojne napade panike dnevno, a neki mogu imati više napadaja tjedno. Iako postoje varijacije u tome kako, zašto i kada se panični poremećaj javlja, postoji nekoliko uobičajenih iskustava koja su zabilježena.
- Osjećaj da ćeš umrijeti. Često napadaj panike uključuje bol u prsima, otežano disanje i osjećaj da se gušite. Ako niste navikli na te osjećaje, mogli biste pomisliti da nešto nije u redu. Doslovno, fizički se osjećate kao da biste mogli umrijeti.
- Osjećaj izvan kontrole. Moguće je da se tijekom napadaja panike osjećate odvojeno ili nepovezano sa svojim tijelom. Ovaj osjećaj nepovezanosti mogao bi uzrokovati da se osjećate kao da ne kontrolirate svoje tijelo ili ponašanje.
- Osjećaj da nikada neće završiti. Osobe s paničnim poremećajem kažu da kada su u napadu panike imaju osjećaj kao da nikad neće završiti. Gubitak osjećaja za stvarnost i vrijeme uobičajena je pojava tijekom napadaja panike.
- Želeći izbjeći situacije koje bi mogle izazvati napadaj panike. Ako ste imali napadaj panike nakon izlaska iz teretane, mogli biste zaključiti da je napad uzrokovao izlazak iz teretane i stoga ga izbjegavajte pod svaku cijenu. Panični poremećaji često uzrokuju da ljudi provode mnogo vremena strepeći od budućih napadaja panike i čineći sve što je moguće da izbjegnu njihovu ponovnu pojavu.
Upravljanje simptomima
Imati panični poremećaj nije ništa čega bi se trebali sramiti. Panični poremećaji najčešći su anksiozni poremećaj, a njime boluje 2-5% populacije. Srećom, panični poremećaji se mogu liječiti i moguće je upravljati simptomima bez života u strahu. Općenito, panični poremećaji se obično liječe psihoterapijom, lijekovima ili kombinacijom oba. Razgovarajte sa svojim zdravstvenim timom kako biste pronašli što vam najbolje odgovara.
Psihoterapija
Psihoterapija, ili terapija razgovorom, može biti od velike pomoći i pomoći vam da naučite više o sebi i svojoj dijagnozi. Razmotrite pružatelje usluga čiji se terapeutski stilovi mogu usredotočiti na različite načine razmišljanja, osjećanja i ponašanja prije, tijekom i nakon napadaja panike. Ovdje su neki terapijski pristupi koji su korišteni za liječenje paničnog poremećaja:
- Kognitivno bihevioralna terapija (CBT)
- Terapija izloženosti
- Smanjenje stresa temeljeno na pomnosti
- Psihodinamička psihoterapija usmjerena na paniku
- Terapija prihvaćanja i predanosti
Lijekovi
Zdravstveni radnici mogu predložiti lijekove za liječenje i upravljanje simptomima paničnog poremećaja. Lijekovi mogu pomoći u ublažavanju vaše opće tjeskobe, kao i tjeskobe koju možete osjećati zbog novih napadaja panike. Uz manje simptoma tjeskobe, liječenje je lakše provoditi i održavati. Različite vrste lijekova mogu biti od pomoći uključujući, ali ne ograničavajući se na:
- Antidepresivi, uključujući selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina (SSRI) i inhibitore ponovne pohrane serotonina i norepinefrina (SNRI)
- Beta-blokatori
- Lijekovi protiv anksioznosti (benzodiazepini)
Poboljšanje kvalitete života
Panika se hrani strahom, a život je pun strašnih stvari. Život se ne može kontrolirati lijekovima. Može se riješiti u terapeutskom okruženju, ali što se događa kada život, strah i panika udare izvan sobe za terapiju?
Izgradnja rezerve alata za samopomoć za suočavanje još je jedan učinkovit način da se pripremite za simptome panike i poboljšate svoju ukupnu kvalitetu života. Življenje zdravog, uravnoteženog, autentičnog života prirodno će ostaviti manje prostora za strah koji se gnoji. Evo nekih područja fokusa koja bi mogla uvelike utjecati na vaše simptome panike:
- Obrazovati. Saznajte više o svom paničnom poremećaju. Potražite informacije o napadima panike i detaljnije materijale o paničnim poremećajima. Učenje vaših specifičnih znakova upozorenja, simptoma i okidača pomoći će vam da osjećate veću kontrolu.
- Komunicirati. Nemojte se bojati razgovarati o tome kako se osjećate s nekim kome vjerujete. Bez obzira radi li se o prijatelju, članu obitelji ili liječniku, dijeljenje iskustava o vašem paničnom poremećaju može učiniti da se osjećate manje izolirano. Osim toga, postojanje društvene mreže podrške koja pruža podršku i povjerenja uvelike poboljšava cjelokupno mentalno zdravlje.
- Tehnike opuštanja. Tehnike opuštanja pomažu u smanjenju razine stresa u tijelu i čine da se osjećate smirenije, kako u trenutku tako i tijekom vremena.
- Tjelesna aktivnost. Pronađite pravu tjelesnu aktivnost za sebe. Pokretanje tijela daje vam prirodni poticaj energije, povećava fokus, motivaciju i potiče osjećaj postignuća.
- Dijeta. Zdrava, dobro uravnotežena prehrana može vam pomoći da jasnije razmišljate, čineći da se osjećate budnijima i usredotočenijim, ostavljajući tako manje prostora vašem umu da luta temama koje vas pokreću.
- Briga o sebi. Brinuti se o sebi nije sebično. Briga o sebi izgleda drugačije za svakoga, pronađite svoju jedinstvenu verziju onoga što vas opušta, puni i uzbuđuje — i činite to više. Osjećaj tjelesne dobrote može ojačati vaš ukupni pogled na život i učiniti da se osjećate otpornijima na stresore i okidače.
- Pomnost. Vodite računa o svom tijelu i načinu na koji obavljate svakodnevni život. Jednostavne stvari poput izbjegavanja kofeina, dovoljno sna i praćenja onoga što unosite u tijelo mogu imati značajan utjecaj na to kako doživljavate simptome panike.
Izbjegavanje se može činiti korisnim, ali u stvarnosti vas samo sprječava da istražite učinkovitije načine za upravljanje napadima panike. Ali, u konačnici, izbjegavanje emocionalnih stresora je nemoguće. Život je nepredvidiv, a uz liječenje i podršku ne morate izbjegavati život ili napade panike. Raditi više stvari koje volite i biti s ljudima i na mjestima u kojima uživate uklanja izolaciju i strah koji potiču panične poremećaje.
Osjećate li bolove u prsima kada ležite? Većina nas poistovjećuje bol u prsima sa srčanim udarom, koji može biti opasan po život. Posavjetujte se s liječnikom što prije ako osjetite bol u prsima. Bol u prsima može biti uzrokovana srčanim ili nekardijalnim uzrocima koji mogu značajno utjecati na kvalitetu života. U većini slučajeva bol u prsima može se ublažiti liječenjem.
Ključni zaključci:
- Iako bol u prsima može biti zastrašujuća, važno je ne paničariti i na vrijeme potražiti odgovarajuću medicinsku pomoć.
- Srčani uzroci kao što su perikarditis i zatajenje srca mogu uzrokovati bol u prsima koja se pogoršava kada ležite.
- Bol u prsima kada ležite noću također može biti posljedica nekardijalnih uzroka, kao što je refluks kiseline.
- Redoviti godišnji pregledi mogu pomoći u ranoj dijagnozi srčanih bolesti.
Bol u prsima može biti zastrašujuća – posebno bol u prsima s lijeve strane koja se pogoršava kada ležite noću. Pacijenti opisuju bol u prsima različitim riječima kao što su bol, pritisak, stezanje ili nelagoda. Ovisno o uzroku, kao što je infarkt srca ili srčani udar, bol u prsima može biti opasna po život. Pravovremena medicinska intervencija postaje neophodna.
Procjene pokazuju da svake godine hitne službe u SAD-u vide 7,6 milijuna slučajeva bolova u prsima. Bol u prsima može biti varljive prirode, što znači da se pacijenti s po život opasnim uzrocima boli u prsima mogu pojaviti u hitnoj službi bez ikakvih većih promjena u pulsu ili krvnom tlaku. Liječnici će možda morati neko vrijeme promatrati pacijenta i provesti nekoliko pretraga kako bi otkrili temeljni uzrok.
Pet uobičajenih uzroka boli u prsima
Dok vi ili vaša voljena osoba osjećate bol u prsima dok ležite, možda ćete se zapitati – što bi to moglo biti? Bol u prsima u ležećem položaju može biti simptom nekih srčanih ili nesrčanih bolesti. Ovdje raspravljamo o pet razloga za bol u prsima kada ležite.
Perikarditis
Perikard je vanjska ovojnica srca koja pruža mehaničku zaštitu (izbjegava trenje o rebarni kavez ili susjedne organe). Perikarditis je stanje u kojem dolazi do upale perikarda. U akutnom perikarditisu, bol u prsima često se pogoršava u ležećem položaju. Sjedenje ili savijanje prema naprijed ublažava bol u prsima. Vrućica, bol u ramenima i lupanje srca drugi su povezani simptomi.
Perikarditis može dovesti do ozbiljnih komplikacija kao što je tamponada srca (previše tekućine oko srca) i kronični konstriktivni perikarditis (stvaranje ožiljnog tkiva). Ali uz pravovremenu medicinsku intervenciju, većina ljudi se oporavi od perikarditisa.
Ishemija miokarda
Kada krvne žile srca dožive grč, dotok krvi u srčane mišiće se poništava, a to uzrokuje ishemiju miokarda. Drugi uzrok ishemije miokarda je začepljenje krvnih žila srca. U ovoj bolesti, obrazac boli u prsima obično je nepredvidiv. Emocionalni stres može povećati bol u prsima. Također, pacijent se može probuditi noću s bolovima u prsima. Liječnici obično preporučuju EKG za dijagnosticiranje ove vrste boli u prsima. Bol u prsima uzrokovana ishemijom ublažava se liječenjem lijekovima kao što su blokatori kalcijevih kanala i nitrati.
Nestabilna angina pektoris
Angina, ili bol u prsima, simptom je koronarne bolesti srca. Ovisno o obrascu, intenzitetu i uzroku, angina može biti različitih vrsta, npr. stabilna, nestabilna, mikrovaskularna i varijanta. Nestabilna angina pektoris pokazuje različite obrasce. U nekih novodijagnosticiranih pacijenata, bol u prsima javlja se nakon vježbanja i tablete nitroglicerina pružaju olakšanje. Ali kod nekih pacijenata bol u prsima se javlja tijekom mirovanja i nitroglicerin ne pruža olakšanje. U takvim slučajevima liječnici često savjetuju hospitalizaciju radi dijagnostičkih pretraga kao što su česti EKG kad god se pojavi bol u prsima.
Osim srčanih uzroka, bol u prsima u ležećem položaju može biti posljedica nekardioloških bolesti.
Za više informacija posjetite uslim-official.top .
